Evanđelje je knjiga Božjega milosrđa, koju valja čitati i ponovno iščitavati, jer je ono što je Isus rekao i učinio izričaj Očeva milosrđa. Nije sve, međutim, bilo napisano; evanđelje milosrđa ostaje otvorena knjiga, u koju se nastavljaju upisivati znakovi Isusovih učenika, konkretne geste ljubavi, koje su najbolje svjedočanstvo milosrđa. Svi smo pozvani postati živi pisci evanđelja, nositelji radosne vijesti svim ljudima današnjice – istaknuo je Sveti Otac u homiliji na Misi koju je slavio na Trgu sv. Petra, 3. travnja 2016., na Nedjelju božanskoga milosrđa

Papa Franjo je naglasio da su „tjelesna i duhovna djela milosrđa stil kršćanskoga života“. Tako se nastavlja ono što je Isus učinio na uskrsni dan, kad je u srca prestrašenih učenika ulio Očevo milosrđe. Istaknuo je kontrast straha koji osjećaju apostoli, iza zatvorenih vrata, te Isusova poslanja, šaljući ih u čitav svijet. To može biti prisutno i u nama: nutarnja borba između zatvorenosti srca i otvaranja vrata kako bi izašli iz samih sebe. Krist, koji je prošao kroz zatvorena vrata grijeha, smrti i podzemlja, želi ući i otvoriti zatvorena vrata svakog srca – ustvrdio je Papa.

Stoga je potaknuo da pred „trpećim vapajem za milosrđem i mirom“ ranjenog i prestrašenog čovječanstva, poslušamo Isusov poziv upućen danas svakome od nas: „Kao što je Otac poslao mene, tako i ja šaljem vas“. Biti apostoli milosrđa – objasnio je – znači dodirnuti i pomilovati njegove rane, prisutne i danas u tijelu i duši tolike braće i sestara. Liječeći te rane ispovijedamo Isusa, činimo ga prisutnim i omogućujemo drugima da prepoznaju Gospodina i Boga, poput sv. Tome.

Biti nositeljica Isusova mira: to je poslanje povjereno Crkvi na dan Uskrsa. Rođeni smo u Kristu kao sredstva pomirenja, kako bismo svima nosili Očev oprost, kako bismo u znakovima milosrđa otkrivali njegovo lice, koje je sama ljubav – dodao je Papa.

U trajnosti Božje ljubavi – koja se ne iscrpljuje, ne prestaje i nikada se ne umara – nalazimo podršku u trenucima iskušenja i slabosti, sigurni da nas Bog nikada ne napušta. On zauvijek ostaje s nama. Zahvalimo mu za tu tako veliku ljubav, koju je nemoguće proniknuti. Molimo milost da mi sami budemo milosrdni, kako bismo posvuda širili snagu evanđelja, kako bismo ispisali one stranice evanđelja koje apostol Ivan nije napisao – rekao je na koncu papa Franjo.

Prije molitve Regina Caeli, pri kraju Mise papa Franjo je uputio apel u korist „svih naroda koji najviše žeđaju za pomirenjem i mirom“, a osobito je istaknuo Ukrajinu. Rekao je kako misli na „dramu onih koji pate zbog posljedica nasilja u Ukrajini: na one koji ostaju u područjima koja su razorena nasiljem, koje je uzrokovalo već više tisuća smrti, kao i na one – kojih je više od milijun – koji su bili primorani pobjeći od teškog stanja koje i dalje traje“. Osobito su pogođene starije osobe i djeca.

Osim što ih stalno pratim u mislima i u molitvi – rekao je Papa – odlučio sam pokrenuti humanitarnu podršku u njihovu korist. S tim ciljem, Sveti je Otac najavio „posebno prikupljanje milodara“ u svim katoličkim crkvama u Europi u nedjelju 24. travnja. „Pozivam sve vjernike da se velikodušnim doprinosom ujedine s tom inicijativom. Ta gesta ljubavi, još više od olakšavanja materijalnih patnji, želi izraziti blizinu i solidarnost mene osobno i čitave Crkve“ – kazao je. „Živo se nadam da će to pomoći potaknuti, bez odgađanja, mir i poštovanje prava u toj tako napaćenoj zemlji“.

Papa je na koncu podsjetio da se sutra obilježava Svjetski dan protiv mina. „Previše osoba i dalje ubija ili sakati to strašno oružje, a hrabri muškarci i žene riskiraju vlastiti život kako bi razminirali terene. Obnovimo, molim vas, zalaganje za svijet bez mina – poručio je Sveti Otac.

(kta/rv)