Svečanost dodjele „Nagrade Vicko Andrić“ za izvanredna postignuća na području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj održana je u okviru obilježavanja manifestacije „Dani europske baštine“ u utorak, 17. rujna 2019. godine u Muzeju Mimara.
Ministrica kulture dr. sc . Nina Obuljen Koržinek uručila je laureatima nagrade uz iskrene čestitke i želju da ih i u budućnosti prati jednaka kreativnost i uspješnost u ostvarivanju zahtjevnih projekata obnove i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici za 2018. godinu dodijeljena je s. Lini Slavici Plukavec, rizničarki Riznice zagrebačke katedrale. Od 1986. godine s. Lina Plukavec radi u Riznici, a sudjelovala je i u izradi postava te organizaciji fundusa Riznice. Posebno je istaknut njezin doprinos u pripremama izložbi tijekom posjeta Hrvatskoj pape Ivana Pavla II. i Bendikta XVI. Radila je na spomen zbirci Blaženoga Alojzija Stepinca te surađivala s brojnim institucijama i pojedincima tijekom desetljeća rada u Zagrebu i Europi.
Na svečanosti dodjele bila je prisutna i s. Gordana Igrec, provincijalna glavarica te sestre iz zajednice u Novoj vesi, Kaptol 31 i Granešine.

Obrazloženje dodjele „Nagrade Vicko Andrić“ za doprinos lokalnoj zajednici s. Lini Slavici Plukavec

Sestra Lina Slavica Plukavec rođena je 1946. godine u malom zagorskom mjestu Gregurovec, u župi Mihovljan. Nakon osnovne škole stupa u Družbu kćeri Božje ljubavi u Zagrebu. Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a od 1973. do 1977. godine radi u Splitu u Srednjoj školi za spremanje svećenika u Odjelu za redovnice. Bila je članica Nadbiskupskoga vijeća za redovništvo, koje je redovito organiziralo Redovničke tjedne u kojima je aktivno sudjelovala. Tih godina aktivno sudjeluje na središnjoj proslavi Jelenine godine u Solinu 1976. godine kao vodič po starorimskim iskopinama na Manastirinama te po starohrvatskim lokalitetima u Solinu.
Godine 1986. dolazi u Zagreb te postaje rizničarka Riznice zagrebačke katedrale Marijina uznesenja i suradnica tadašnjega kanonika kustosa dr. Antuna Ivandije (1917.—1997.) s kojim je radila na inventarizaciji rizničkih predmeta. Kad se inventarizacija privodila kraju, nametnula se nenadana potreba za evakuacijom cijele Riznice povodom srbočetničke agresije na Hrvatsku 1991. – 1995. godine. Spremajući dragocjenosti u drvene sanduke i otpremajući ih u zaštićena mjesta, ponovno su se rizničke dragocjenosti popisivale prema mjestu bunkeriranja. Po završetku Domovinskoga rata riznički su predmeti vraćeni na svoja mjesta u Riznicu, a sudjelovala je i u inventarizaciji predmeta u računalnom programu od 2016. do 2018. godine.
Pripremajući rizničke liturgijske dragocjenosti aktivno je sudjelovala u pripremama za apostolske pohode sv. Ivana Pavla II. u Zagreb i Hrvatsku 10. i 11. rujna 1994. te prigodom drugoga dolaska i beatifikacije bl. Alojzija Stepinca u listopadu 1998. godine. Osobit je izazov bio pohod pape Benedikta XVI. u lipnju 2011. godine, kada je trebalo pripremiti liturgijsko posuđe i ruho na četiri mjesta u Zagrebu.
Kada je 1995. godine u prostorijama Nadbiskupskoga dvora uređena Spomen zbirka sluge Božjega Alojzija Stepinca, sudjelovala je u pripremi izloženih rizničkih dragocjenosti koje je za života koristio bl. Alojzije Stepinac, kao i za kasnije uređenje Muzeja bl. Alojzija Stepinca 2007. godine na današnjem mjestu u kuli Nebojan.
Prigodom Univerzijade u Zagrebu 1987. godine priprema i aktivno sudjeluje u postavljanju Riznice zagrebačke katedrale u prostoru zagrebačke katedrale. Pripremala je rizničke umjetnine za izložbu u Vatikanu 1999./2000. godine na temu Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost s popratnim katalogom. Aktivno je sudjelovala na Međunarodnom festivalu čipki u Lepoglavi čiji su radovi objavljivani u popratnim zbornicima.
Kada je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić 1999. godine osnovao Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, s. Lina je imenovana tajnicom u Uredu te je tu službu vršila do 2006. godine. Jedan od prvih veoma zahtjevnih projekata bila je organizacija uspješno održanoga međunarodnog Simpozija o inventarizaciji crkvenih kulturnih dobara 21. i 22. studenog 2000. godine u dvorani Vijenac i u crkvi Sv. Marije na Dolcu, prema zahtjevima Papinske komisije za crkvena kulturna dobra.
U Uredu je surađivala s brojnim stručnjacima iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda, profesorima i studentima Akademije likovnih umjetnosti i mnogih drugih mjerodavnih institucija. Tako su 2003. godine inventarizirani i valorizirani muzički instrumenti, violine dr. Kamila Dočkala iz Dijecezanskoga muzeja, a najvrjednija violina majstora Petra Guarnerija obnovljena je zauzimanjem suradnika.
Tijekom djelovanja u Uredu sudjelovala je u izradi popisa Razoreni i teško oštećeni crkveni objekti Zagrebačke nadbiskupije u srbočetničkoj agresiji na Hrvatsku 1991. – 1995., iz kojega je proizišla istoimena izložba u suorganizaciji s Glasom Koncila u kuli Nebojan 2006. godine. Zagrebačka nadbiskupija organizirala je izložbu povodom sto pedesete obljetnice uzdignuća Zagrebačke biskupije u Nadbiskupiju – Metropoliju 2002. u Galeriji Klovićevi dvori, kao i znanstveni skup 11. prosinca 2003. u Mariji Bistrici, u čemu je Ured znatno sudjelovao. Sudjelovala je u pripremnom razdoblju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije 2003. – 2004. godine. Razradila je analizu stanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji s obzirom na kulturu te prema pristiglim pitanjima izradila Radni list.
Mnoge rizničke dragocjenosti predmet su znanstvenoga istraživanja, teme za diplomske radove i doktorske disertacije ili su pak u povezanosti s crkvenim institucijama i nekadašnjim hrvatskim kolegijima u Rimu, Bologni i Beču te je s. Lina na raspolaganju svima koji istražuju povijest Zagrebačke nadbiskupije ili umjetničke okolnosti nastanka rizničkih predmeta. Prikuplja i podatke o predmetima koji se nalaze u Riznici, o njima objavljuje članke u stručnim časopisima i sudjeluje u radijskim, televizijskim i svekolikim medijskim izvještajima o Riznici te sudjeluje na različitim simpozijima. Brojne rizničke i katedralne premete obradila je i tekstove objavila u časopisima Naša katedrala i Crkvena kulturna dobra.
U prigodi 30. obljetnice njezinoga rada u Riznici, 2016. godine, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odao je s. Lini priznanje i zahvalnost „za predano služenje, dobrotu i plemenitost“ tijekom „tri desetljeća tiha i požrtvovna rada na čuvanju i predstavljanju sakralne baštine Zagrebačke nadbiskupije hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj javnosti“, istaknuvši da će njezino „ime i predano služenje trajati u mijenama godina i prolaznosti vremena“.
Tijekom svojega dugogodišnjeg djelovanja u Riznici zagrebačke katedrale bogatu baštinu i povijest Crkve zagrebačke tumačila je brojnim posjetiteljima i visokim uzvanicima iz crkvenoga i društvenog života. Čini to uvijek s velikom ljubavlju i osjećajem za detalje i povezivanje u kontekstu nacionalne i svjetske kršćanske kulture, što se zajedno spaja u prostran živopisan vitraj prošlosti i sadašnjosti.

Sudjelovanje s rizničkim umjetninama na izložbama

Surađujući s brojnim institucijama i pojedincima s. Lina je tijekom desetljeća rada sudjelovala s eksponatima Riznice na brojnim izložbama u Zagrebu i Europi:
Izložba Pavlini u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Zagreb, 1989.
Izložba Od svagdana do blagdana — Barok u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 1993.
Izložba prigodom 800. obljetnice kanonizacije sv. Ladislava, Budimpešta, 1992.
Jubilarna izložba Zagrebačke nadbiskupije Sveti trag, Muzej Mimara, Zagreb, 1994.
Izložba Historicizam u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2000.
Izložba Od romanike do Plečnika, Ljubljana, 1999. – 2000., kao i Slovenski zlatari, 2000.
Izložba Bibiena — europska obitelj održana je povodom 50. obljetnice obilježavanja Vijeća Europe, Bologna, 2000./2001.
Izložba Anžuvinci u Europi, samostan Fontevraud kod Pariza, 2001.
Izložba Bavarska – Mađarska – tisuću godina, Passau i Budimpešta, 2002.
Izložba Kasnogotički pećnjaci s Nove Vesi, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2002.
Izložba Sv. Kvirin, biskup sisački — Svjedok vjere, povodom 1700. obljetnice mučeništva sv. Kvirina, Sisak, 2003., i Sombatelj, Mađarska, 2004.
Izložba Glanz des Ewigen, St. Polten, 2003. i Beč, 2004.
Izložba Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2006. i Beč, 2010.
Izložba Renesansa u Hrvatskoj, kraljevski dvorac Ecouen kod Pariza, 2004. i Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2005.
Izložba Umjetnost u doba Jagelovića, Kutna Hora, Češka, 2011. i Varšava, 2012.
Izložba Herman Bollé i Obrtna škola u Zagrebu, Salon Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb, 2002. povodom 120. obljetnice utemeljenja Škole
Izložba Hrvatski učenici Friedricha Schmidta — Bečka akademija i hrvatska arhitektura u 19. stoljeću, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2011.