14.03.2016.

Vatikan, 03.03.2016.

Papin govor članovima Papinske akademije za život

Kao što Crkva ne raste prozelitizmom, nego privlačenjem, tako se ljudski život štiti i učinkovito promiče samo kad ga se poznaje i kad se ukazuje na njegovu ljepotu. Živeći istinsko suosjećanje, budite povlašteni svjedoci milosrđa Oca života, poručio je papa Franjo sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život, koje je primio 3. ožujka. Ovih su dana članovi Papinske akademije promišljali o kreposti u etici života. Papa je istaknuo da je krepost "najvjerodostojniji izraz dobra koje čovjek, s Božjom pomoći, može ostvariti". Vrlina nije samo običaj, nego stav postojanog biranja dobra. Krepost nije emocija, nije sposobnost koja se stječe na tečaju, a još manje biološki mehanizam. Ona je "najviši izraz ljudske slobode" i "najbolje što ljudsko srce pruža". "Dobro koje čovjek čini nije rezultat proračunavanja ili strategija, a još je manje rezultat genetske konstitucije ili društvenih uvjetovanja, nego je plod ispravno orijentiranog srca, slobodnog izbora koji teži prema istinskom dobru. Nije dostatna znanost i tehnika; da bi se učinilo dobro, potrebna je mudrost srca", rekao je Papa a prenosi Radio Vatikan.

Upozorio je da u naše vrijeme postoje kulturne struje koje ne prepoznaju Božji utisak u stvorenome, pa ni u čovjeku. Ljudsku se narav svodi samo na materiju, koju se može oblikovati "prema kojem god naumu". Prva priroda koju imamo čuvati, kako bi donijela plodove, naša je vlastita ljudskost. Trebamo joj dati čisti zrak slobode i životvornu vodu istine, zaštititi ju od otrova egoizma i laži. Kad se srce udalji od dobra i istine sadržane u Božjoj riječi u opasnosti je da zlo naziva dobrim, a dobro zlim; kreposti se gube i lakše ih zamjenjuje grijeh, a potom i porok. Što srce više naginje egoizmu i zlu, to ga je teže promijeniti, kao što Isus kaže: "tko god čini grijeh, rob je grijeha". Kad se srce iskvari slijede teške posljedice za društvo. A takvo se stanje ne može promijeniti snagom teorija ili pak socijalnim ili političkim reformama. Samo snaga Duha Svetoga može preoblikovati naše srce, poručio je Papa.

U okviru etike života, norme koje govore o poštovanju osobe, premda su potrebne, nisu same dostatne da se ostvari cjelovito čovjekovo dobro. Kreposti osoba koje rade na promicanju života krajnje su jamstvo da će se dobro stvarno poštovati, smatra papa Franjo. Napomenuo je da danas ne manjka znanstvenih spoznaja i tehničkih sredstava da se podrži ljudski život u situacijama u kojima je slab, ali da često nedostaje ljudskosti. Stoga je pozvao sveučilišta da omoguće u svojim formacijskim programima da studenti "sazriju u tim dispozicijama srca i uma koje su nužne za prihvaćanje i skrb o ljudskom životu, prema dostojanstvu koje mu pripada u svakoj situaciji". Neka oni koji su se posvetili zaštiti i promicanju života prije svega pokažu njegovu ljepotu, poželio je Papa. Suvremena kultura još uvijek ima premise na temelju kojih može potvrditi kako je čovjek – koje god bile okolnosti njegova života – vrednota koju se ima štititi. Ljudski je život, međutim, često ugrožen moralnim nesigurnostima koje onemogućuju njegovu učinkovitu obranu. Često se pod nazivom vrline skrivaju poroci. Zbog toga je potrebno ne samo da kreposti stvarno informiraju čovjekovo mišljenje i djelovanje, nego i da ih se kultivira po stalnom razlučivanju te da budu ukorijenjene u Bogu, koji je izvor svake vrline. Na kraju govora Sveti Otac još jednom je istaknuo opasnost "novih ideoloških kolonizacija" koje u ljudsku i kršćansku misao ulaze "pod krinkom kreposti, modernosti, novih stavova". One su međutim prave "kolonizacije" koje "lišavaju slobode" i koje se "boje stvarnosti kakvom ju je Bog stvorio".

(ika)

  Novosti i događanja - Sve